Mjesto
na kojem ćemo spavati, na kojem će se naše tijelo odmoriti
i obnoviti, na kojem ćemo se psihički opustiti i utonuti
u okrjepljujći san. No osim što mora biti naš «ležaj»
krevet je komad namještaja izrađen brižljivo u raznim
materijalima, moderan ili starinski, visok ili nizak,
velik i raskošan ili standardnih mjera i funkcionalan,
smješten u posebnu sobu ili, kako ponekad mora biti,
funkcionalno uklopljen u prostor u kom se živi i radi.
Izgled kreveta i njegovo
«mjesto» u kući kroz povijest su se mijenjali. Jednako tako
kako se razlikuje način života među pojedinim epohama, kulturama
i civilizacijama tako se razlikuju i navike spavanja pa onda
i materijali i izgled kreveta. Svim ljudima zajedničko je,
međutim, to da moraju spavati - potreba za snom jedna je najvažnijih
i kad nije zadovoljena cjelokupni je naš tjelesni i duševni
sustav ugrožen, gotovo jednako kao bez hrane ili vode.
Kako je nastao krevet?
Krevet je star koliko i čovjek, ali do današnjeg oblika razvio
se postupno. Nije tešto zaključiti da je prvi ležaj naših
predaka bilo pogodno udubljenje u tlu, naslaga lišća, suhe
trave ili mahovine, kasnije možda krzno ili koža životinja.
No,čim su počeli graditi nastambe ljudi su zacjelo prostirali
ležaj na pogodnom mjestu pod krovom, opet vjerovatno od slame
ili kože i krzna. Koliko je trebalo da taj ležaj bude podignut
sa zemlje, recimo na drvene potpornje ili bude obješen na
užad, pa da se zapravo može govoriti o krevetu? Pripadnici
nekih polunomadskih afričkih plemena i danas, naime, spavaju
na samoj zemlji jednako kako i danas hodaju bosi.
Drevne civilizacije bliskog istoka već su poznavale ležaljke
od laganog drveta i sl. savitljivih materijala, prekrivene
tkaninom ili kožom, često ukrašene. Razlike u bogatstvu i
položaju u zajednici uvjetovale su način i izgled ležaljki.
U drevnoj se Kini spavalo na prostirkama od bambusa, tanjim
ili debljim (slične se koriste i danas). Postojale su i ležaljke,
niske i udobne, od laganog bambusa, koje su služile za sjedenje
i ležanje (na što se često osvrće i suvremeni dizajn sofa
i fotelja).
U antičkoj Grčkoj i kasnije Rimu, zahvaljujući vrlo civiliziranom
stanovanju uopće, sjedilo se, ležalo i spavalo na mekanim
jastucima, punjenim vunom i perjem ili mirisnim travama, a
ležajevi i počivaljke bili su prekriveni plemenitim tkaninama.
Barbari na sjeveru spavali su u to vrijeme, i još dugo nakon
toga na kožama uz vatru ili na drvenim klupama.
Nakon propasti Rima slijedila su stoljeća burnih promjena,
ratova i osvajanja, stapanja naroda i kultura. Na gravurama
i crtežima iz srednjeg vijeka susrećemo nosiljke i raskošne
šatore u kojima su se ležeći na kožama i jastucima odmarali
plemići. Postoji reljef iz 12. st. koji prikazuje sluge kako
na leđima nose sklopivi ležaj: drvena konstrukcija i zategnuti,
propleteni konopci.
Ipak se može reći kako je u europskoj civilizaciji krevet
rano zauzeo vrlo značajno mjesto u kućanstvu, odmah uz stol
za blagovanje.Zasebne spavaće sobe bile su rijetkost sve do
17.st. i krevet se često nalazio u drugim prostorijama i koristio
za sjedenje preko dana ili se, obrnuto, spavalo na drvenim
klupama što su stajale uz zidove prostorije i služile za sjedenje.
Zbog bolje zaštite od hladnoće prvi kreveti postavljani su
uvijek uza zid, često u blizini peći, nekad u posebno zidane
niše. Ako je krevet služio samo, ili uglavnom, za spavanje
u bogatijoj kući bio je zatvoren sa uznožja i uzglavlja, odozgo
također, poput kutije. Često su se takvi kreveti i s prednje
strane mogli zatvoriti, najčešće teškom zavjesom ali i drvenim
vratima (kao tzv. nizozemski kreveti-kutije iz 17.st.).
Krevet kakav poznajemo danas ?
Kad se krevet odmaknuo od zida nastao je, uskoro posvuda poznati,
krevet na četiri stupa: masivni drveni stupovi nosili su konstrukciju
kreveta te gornju konstrukciju od drveta na koju su na sve
četiri strane bile obješene teške zavjese. Zavjese su služile
kao zaštita od hladnoće i njima se prostor kreveta odvajao
od ostatka prostorije.
Takav krevet postaje tada centralno mjesto kuće, dokaz bogatstva
i statusa, često remek djelo majstora drvodjelaca. Najpoznatiji
od svih takvih kreveta je Great bed of Ware, izrađen 1590.god.
Taj krevet spominje Shakespeare a danas se čuva u Victoria
and Albert Museumu u Londonu.
Kreveti na četiri stupa imali su masivna uzglavlja i stranice
na koje je bila pričvršćena «podnica» od čvrsto isprepletenih
konopa.
Kad se govori o povijesti i razvitku kreveta u Europi zapravo
se govori o izmjenama i poboljšanjima upravo tog tipa kreveta,
dok su «produženi» naslonjači (franc.chaise longue) i divani
s jastucima, jednako kao i prijenosni kreveti i nosiljke sa
baldahinima iz srednjeg vijeka, iako su služili za spavanje,
zapravo su preteče današnjeg namještaja za sjedenje.
Kreveti Wollbett.hr
oglasi
Pogledajte više o namještaju
Madraci saznajte sve o prirodnom latexu, njegovim prednostima,
proizvodnji
Bračni
krevet saznajte kako izabrati bračni krevet da oba spavača
buda zadovoljna i odmorena
Kauč saznajte kakav kauč možete i trebate nabaviti
te gdje i kako obaviti kupnju
Podnice koliko su podnice bitne i čime doprinose pri
spavanju, vrste podnica i mogućnosti
Kreveti saznajte kakav bi okvir kreveta treba o biti sve
o vrstama okvira kreveta, povijesti i ponudi
Jastuci savjeti i preporuke za odabir jastuka, antialergijski,
anatomskih
